NASLOVNICAKOTAČ POVIJESTI
U sijeÄnju...U veljaÄi...U ožujku...U travnju...U svibnju...U lipnju...U srpnju...U kolovozu...U rujnu...U listopadu...U studenome...U prosincu...
KRONOLOGIJA
13 stoljeće
1234. godina1242. godina1248. godina1269. godinaKolomanova povelja
15 stoljeće
1429. godina1474. godina1479. godina
16 stoljeće
1552. godina1577. godina
17 stoljeće
1620. godina1622. godina1663. godina1684. godina
18 stoljeće
1748. godina1754. godina1755. godina1757. godina1777. godina
19 stoljeće
1837. godina1837. godina1841. godina1857. godina1861. godina1871. godina1874. godina1875. godina1880. godina
20 stoljeće
1908. godina
HISTORIJAT
VirovitiÄki kraj u prapovijestiVirovitica dobiva poveljuKako je Virovitica dobila ime?Virovitica u srednjem vijekuSeljaÄka buna u Donjoj BukoviciTurciNovo doba!
ZANIMLJIVOSTI
Kratke viesti
Domaće viestiMiestne viestiKrijumÄarenje mesomNaÅ¡a rasvjetaNaÅ¡i dopisiNedjeljna kronikaNova kavanaPapir od travePokladeRublje od papiraZanimiv izumRatari i gospodari pozor!
Zgode i nezgode
Čuvajte se jopcaRabijatna babaAutomobilDa je fašnik-kriskindlNesreća uslied prašineOriginalni lovciTruli stupoviProšet u MilanovacNoćni izgredNasanjkali podmitljivog fiškalaŠala i mudrolija
Ozbiljne viesti
Iz Cabunske općineJavna skupÅ¡tinaKako nastaju tiskarske pogrieÅ¡ke?Kao Raci...LieÄniÄki cienikNarodu nikad boljeNeda mu Ä‘avo miraOpćinska sjednica, obdržana 30. listopadaPoÄetkom Å¡koleProkop otoka OÄ‘eniceÅ tetna zakulisna igraÅ to dalje?Mirovina u dobrotvorne svrhe
Iz grada
Dvorac PejaÄevićBolnicaNovi obć. uredO zgradi gimnazijeVeduta Virovitice iz 1684. godine
Korisni savjeti
PeÄenje pekmezaJesenski usjeviNaÅ¡ starineLiek protiv kurjem oku
Pisma
IveÅ¡ piÅ¡eJedan zaboravljeni grobKako sam nasamario virovitiÄku policijuLa Porte...IveÅ¡ Pisarović javljaIveÅ¡ Pisarović kao kazaliÅ¡ni kritiÄarNovogodiÅ¡nja Äestitka svima i svakomeO nedjeljnom poÄinkuObrtnici bez - zaÅ¡tite!Å kolske boliŽelje VirovitiÄkog puka
Mediji o nama
Virovtica - Nova Internet stranicaTragovima minulih vremenaNa webuOsam snimaka prvog "MikeÅ¡a"VirovitiÄka PUSA
FOTO SPOMENAR
Stara ViroviticaStanovnici iz povijestiMostovi i bunariDvoracTragovi starinaNastambeSlike, grafike i predmetiUlice i trgoviLjudiGradnje
SUMARUM
O stranicamaUvjeti korištenjaTko su Mikeši?Kontakt
RSS 
Jesenski usjevi

Iz "VirovitiÄana" broj 33 dne 13. rujna 1903. godine.

Jesenski usjevi

Jesenski usjevi ne znadu se kod nas u Hrvatskoj cieniti, jer postoje još uvijek njeke predrasude ili bojazan, da će sjeme preko zime uginuti, pa zato sve u proljeće siju. Kod mnogi vrsti povrća, cvieća stabljika i drveća ovo je samo od štete, jer ono povrće, i one vrsti cvieća koje zahtievaju sađenje u jesen, razvija se u proljeće mnogo brže i ljepše, a donaša i mnogo bolje uspjehe.
Sjeme stabljika i drveća koje se u jeseni zagade klije već u proljeće, doćim iste vrsti naÄ‘ene u preteÄu, leži u zemlji kroz cielu godinu bez klice, te izklije tek sliedeće godine. - Pogotovo sljedeće vrsti moraju se u studenu posijati, da uzmognu već u svibnju pustiti klicu i to: jabuke, kruÅ¡ke, viÅ¡nje, treÅ¡nje, Å¡ljive i kajsije, a orah, kesten i marun mora se dapaÄe bezuvjetno u jesen posijati, jer se sjeme do proljeća vrlo Äesto pokvari. Lipa i glog mora se takoÄ‘er prije zime zasaditi.
Od povrća preporuÄiti je za sijati u kasnu jesen odmah na opredijeljeno mjesto i to: perÅ¡un, mrkva, poljska salata, zimska Å¡parga i graÅ¡ak za prvu porabu.
Od cvieća treba već u sredini ljeta sliedeće vrsti posijati: sirotica (Stiefmü tterchen), potoÄnica (Vergissmeinnicht) te sve dvogodiÅ¡nje cvietne biljke.
U kasnoj jeseni (studeni) tako neka se odmah na mjesto zasade lazarkinja mirisna, zvana joÅ¡ marinka ili prvijenac (Waldmeister) razliÄak nazvan plavica, sagafilje (Kornblumme), vrtni mak, te kokotić (Rittersporn). Tko ovako radi, biti će podpuno zadovoljan, jer je uspjeh obiÄno uvjek najpovoljniji.

 


Isprintaj | Pročitano: 6171 puta  
Virovitičku povijest perom strpljivo pisao ~ Danijel Reponj,
U knjigu uvezao, narisao i patinu dodao ~ Prostudio.hr.
Sva su prava pridržana. Copyright © Virovtica.com ~ 2008. - 2022.