NASLOVNICAKOTAČ POVIJESTI
U sijeÄnju...U veljaÄi...U ožujku...U travnju...U svibnju...U lipnju...U srpnju...U kolovozu...U rujnu...U listopadu...U studenome...U prosincu...
KRONOLOGIJA
13 stoljeće
1234. godina1242. godina1248. godina1269. godinaKolomanova povelja
15 stoljeće
1429. godina1474. godina1479. godina
16 stoljeće
1552. godina1577. godina
17 stoljeće
1620. godina1622. godina1663. godina1684. godina
18 stoljeće
1748. godina1754. godina1755. godina1757. godina1777. godina
19 stoljeće
1837. godina1837. godina1841. godina1857. godina1861. godina1871. godina1874. godina1875. godina1880. godina
20 stoljeće
1908. godina
HISTORIJAT
VirovitiÄki kraj u prapovijestiVirovitica dobiva poveljuKako je Virovitica dobila ime?Virovitica u srednjem vijekuSeljaÄka buna u Donjoj BukoviciTurciNovo doba!
ZANIMLJIVOSTI
Kratke viesti
Domaće viestiMiestne viestiKrijumÄarenje mesomNaÅ¡a rasvjetaNaÅ¡i dopisiNedjeljna kronikaNova kavanaPapir od travePokladeRublje od papiraZanimiv izumRatari i gospodari pozor!
Zgode i nezgode
Čuvajte se jopcaRabijatna babaAutomobilDa je fašnik-kriskindlNesreća uslied prašineOriginalni lovciTruli stupoviProšet u MilanovacNoćni izgredNasanjkali podmitljivog fiškalaŠala i mudrolija
Ozbiljne viesti
Iz Cabunske općineJavna skupÅ¡tinaKako nastaju tiskarske pogrieÅ¡ke?Kao Raci...LieÄniÄki cienikNarodu nikad boljeNeda mu Ä‘avo miraOpćinska sjednica, obdržana 30. listopadaPoÄetkom Å¡koleProkop otoka OÄ‘eniceÅ tetna zakulisna igraÅ to dalje?Mirovina u dobrotvorne svrhe
Iz grada
Dvorac PejaÄevićBolnicaNovi obć. uredO zgradi gimnazijeVeduta Virovitice iz 1684. godine
Korisni savjeti
PeÄenje pekmezaJesenski usjeviNaÅ¡ starineLiek protiv kurjem oku
Pisma
IveÅ¡ piÅ¡eJedan zaboravljeni grobKako sam nasamario virovitiÄku policijuLa Porte...IveÅ¡ Pisarović javljaIveÅ¡ Pisarović kao kazaliÅ¡ni kritiÄarNovogodiÅ¡nja Äestitka svima i svakomeO nedjeljnom poÄinkuObrtnici bez - zaÅ¡tite!Å kolske boliŽelje VirovitiÄkog puka
Mediji o nama
Virovtica - Nova Internet stranicaTragovima minulih vremenaNa webuOsam snimaka prvog "MikeÅ¡a"VirovitiÄka PUSA
FOTO SPOMENAR
Stara ViroviticaStanovnici iz povijestiMostovi i bunariDvoracTragovi starinaNastambeSlike, grafike i predmetiUlice i trgoviLjudiGradnje
SUMARUM
O stranicamaUvjeti korištenjaTko su Mikeši?Kontakt
RSS 
Dvorac PejaÄević

Povodom 200-te obljetnice dovrÅ¡enja gradnje dvorca PejaÄević - priredila Dubravka Sabolić

U srediÅ¡tu grada od davnina stoji uzviÅ¡enje opasano jarkom. Nekada se tu uzdizala virovitiÄka utvrda. Koncem XVIII. stoljeća grof Antun I. PejaÄević ruÅ¡i srednjovjekovnu utvrdu i od 1800. do 1804. godine po nacrtima beÄkog arhitekta Rhota daje podići dvorac. AnÄ‘ela Horvat o dvorcu je napisala slijedeće: "To je jednokatna graÄ‘evina paćetvorinasta izdužena tlocrta s tri rizalita, s mansardnim akcentima kroviÅ¡ta, koji se jaÄe izdižu u srediÅ¡njem dijelu, smjeÅ¡ten je Äelom k sjeveru - prema trgu. ProÄelja s nizovima prozora raÅ¡Älanjena su pilastrima s naglaÅ¡enim polukapitelima. S južne su strane hodnici s dvostrukim arkadama. Dvor pripada prelaznom kasnobarokno - klasicistiÄkom stilu; u veži važnu ulogu imadu skupine od 4 po 4 stupa Å¡to odgovorno nose srediÅ¡nje svodove, a pred glavnim ulazom balkon nosi 16 monumentalnih stupova. VeliÄinom i kvalitetom dvor ilustrira moć veleposjeda, koju osobito naglaÅ¡avaju ulazne propileje".
Dvorac je spomenik kulture 1. kategorije. Osim na brojnim fotografijama i na nekolicini crteža iz sredine i s kraja XIX. stoljeća, najraniji zabilježeni izgled dvorca nalazi se na slici Friedricha Liedera iz 1811. godine, koja prikazuje "Porodicu PejaÄević u parku" (danas u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku).
Nosi ime po prvim vlasnicima i graditeljima, grofovima PejaÄević. Od sredine XIX. stoljeća do 1911. godine u vlasniÅ¡tvu je njemaÄke kneževske obitelji Schaumburg - Lippe, potom ga kupuje grof DraÅ¡ković. VirovitiÄka općina 1930. godine kupuje dvorac s parkom, koji i danas dominira srediÅ¡tem grada. Njegove prostore danas koriste Gradski muzej, Gradska knjižnica i Äitaonica, MatiÄni ured, Matica hrvatska, HPD "Rodoljub", podrumski prostor namijenjen je ugostiteljstvu.
Park koji okružuje dvorac zaÅ¡tićeni je spomenik prirode. Njegovo oblikovanje zapoÄelo je poÄetkom XIX. stoljeća.

 


Isprintaj | Pročitano: 6463 puta  
Virovitičku povijest perom strpljivo pisao ~ Danijel Reponj,
U knjigu uvezao, narisao i patinu dodao ~ Prostudio.hr.
Sva su prava pridržana. Copyright © Virovtica.com ~ 2008. - 2022.