Virovtica.com
     
 
U veljači...
 
 
1. veljače 1459. godine
U Viroviticu je stigao kralj Vladislav i ostao mjesec dana kao gost kneza Nikole Banfija. Boraveći u Virovitici kralj je održao i sjednicu Hrvatskoga sabora, na kojoj su hrvatski staleži raspravljali kako se obraniti od Turaka, koji su iz Bosne često provaljivali u Hrvatsku. Sabor je zaključio da se ima urediti 10.000 domaćih konjanika, što će na godinu stajati 40.000 dukata. Po želji hrvatskih staleža imenovao je kralj bivšega hercega Ivana Korvina (nezakoniti sin Matije Korvina) za bana Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.

3. veljače 1354. godine
Hrvatski ban Nikola donosi sudbenu odluku u parnici građana Virovitice '"Veröce oppidi civium) protiv Pavla Magyara.
Veljača 1755. godine
Nezadovoljni položajem, samovoljnim nametanjem radne rente i potaknuti zbivanjima na drugim vlastelinstvima, kmetovi virovitičkog vlastelinstva započeli su bunu.

11. veljače 1920. godine
Na skupštini V.G.Š.K.-e. (Virovitički građanski športski klub) za drugog tajnika izabrana je Adela Benković i tako postala prva žena u Virovitici funkcionar nogometnog kluba.

13. veljače 1755 godine
Antun Špišić zakupnik Donje Bukovice, gdje je izbila pobuna seljaka, piše predstavku kojom opravdava svoje ponašanje prema kmetovima. On prema ugovoru o zakupu ima pravo od svakog selišta uzimati tjedno dva dana tlake, a ostali kmetovi imali su obvezu jedan dan tlake u tjednu. Da je seljacima oduzimao vinograde to je priznao, ali je nekima vinograd i platio, a svome je alodu priključio samo one vinograde čiji su kmetovi pobjegli na drugo vlastelinstvo. Kao vlastelin ima pravo na gornicu, da nameće daću na krčevinske zemlje. Neke terete povećali su bez njegova znanja njegovi oficijali.

15. veljače 1903. godine
Molbu vlastelina da izgradi deset kilometara dugu uskotračnu industrijsku željeznicu iz svojih šuma nad Milanovcem do Removačkog groblja, nakon ispitivanja komisije povjerenstvo je gradnju dozvolilo. Povjerenstvo se sastojalo od devet članova, a vlastelinstvo su zastupala tri člana. Željeznica je išla vlastelinskim zemljištem, a kolodvor je izgrađen preko puta Removačkog groblja (danas je to mala stanica). Za gradnju pruge sav potreban materijal nabavit će se od domaćih poduzetnika. Željeznica i kolodvor morali su biti gotovi do mjeseca lipnja. Željeznica je imala dvije lokomotive.

16. veljače 1907. godine
U 97-moj godini života umro je odličan virovitički građanin Jakob Neuwirth. Iza sebe je ostavio mnogobrojnu obitelj, sinove, kćeri, zetove, unuke i praunuke. Pokojnik je bio iz najstarije židovske bogate porodice u Virovitici. Mnogo godina obnašao je čast odbornika u obćinskom zastupstvu. Kada je osnovana Prva štedionica u Virovitici izabran je bio za prvog ravnatelja. Bio je član svih društava u Virovitici, kao utemeljitelj ili kao podupirući, u privatnom životu bio je veoma susretljiv, društven i gostoljubiv, stoga su se često u njegovoj kući sastajali njegovi mnogobrojni prijatelji, pomagao je sirotinju, a oveću svotu poklonio je za siromašnu školsku djecu. Bio je čovjek plemenita srca, općenito štovan i uvažen.

16. veljače 1912. godine
Općinski odbor na održanoj sjednici navedenog datuma zaključio je da se uvede električna rasvjeta u Virovitici. Ugovor je sklopljen i potpisan sa tvrtkom Pavla Rohrbachera iz Virovitice i Dočkala iz Moravske. Pripreme i strojevi su bili gotovi, a gradnja je otpočela početkom travnja. Prema planu glavna munjara smjestiti će se uz paromlin u Kolodvorskoj ulici.

18. veljače 1754. godine
Stanovnici Virovitice saznavši, da je barun Marko Pejačević od kraljice Marije Terezije zatražio da mu izda za mitnicu u trgovištu posebnu povelju, uputili su i oni kraljici predstavku. U njoj su iznijeli svoje tužbe na vlastelina i zahtjev da se povlastica za mitnicu dodjeli njihovoj općini. Svoj zahtjev obrazložili su činjenicom da de facto pravo mitničarine koriste od protjerivanja Turaka (1684). Zbog toga se brinu o stanju cesta i mostova. Održavaju mostove na Rezovačkoj Riki, Bukovačkoj Riki i Kocztori Galgi. Brinuli su se i o putovima na močvarnom terenu prema Osijeku, Barču i Đurđevcu. Uz povelju za mitnicu tražili su i povelju za četiri godišnja sajma. I molbu građana kraljica je navedenog datuma poslala županiji na ocjenu.

24. veljače 1755. godine
Notar virovitičke županije Ivan Adamović piše Josipu Saiću da su se u Slavoniji pobunili kmetovi virovitičkog, pakračkog i daruvarskog vlastelinstva. Pobunjenici su se okupljali u gomile od 600 do 1500 ljudi, naoružani sjekirama, motikama, kosama, oružjem, napadajući vlastelinske službenike prisiljavajući ih da se oblače u seljačko odijelo. Vlastelu su pak pobunjeni seljaci prisiljavali da pismeno potvrde seljačka prava.

29. veljače 1792. godine
Danijel Mirko Bogdanić - zemljomjer iz Virovitice, astronom i matematičar dobio je od vlade u Beču dozvolu da može izdavati novine na hrvatskom jeziku, latinskim i ćirilskim slovima za Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju. S pomoću novina htio je poboljšati poljoprivredu i seosko gospodarstvo u Hrvatskoj, unaprijediti poznavanje povijesti svoje domovine i poboljšali znanje narodnog jezika. Umro je u Budimu 31. siječnja 1802. godine.