Lipanj 1369 godine
PoÄetkom lipnja u Virovitici boravi ugarsko-hrvatski kralj Ludovik sa ženom Elizabetom Kotromanić. Tom prigodom izdaje nekoliko listina.
9. lipnja 1956. godine
"Gimnazija je proslavila rijetku sveÄanost. U crtaonici s profesorima, uÄenicima i Å¡kolom, oprostio se profesor Trick, da bi se nakon 35 godina neumornog rada u ovoj istoj Å¡koli i u toj istoj dvorani za crtanje, vratio svojim razapetim platnima, bojama i kiÄicama, koje je od mladosti ljubomorno Äuvao, da bi, eto, u penziji, i miru, mogao stvarati odavno zamiÅ¡ljena djela.
ProÅ¡lo je 35 godina od one tihe jeseni 1920. godine u kojoj je jednog jutra u zgradu Gimnazije stupio mladi profesor crtanja Stjepan Trick, da preuzme dužnost od svog bivÅ¡eg uÄitelja, starog Rade Gavrilovića. DoÅ¡ao je s diplomom Akademije za likovnu umjetnost, i sa željom da se posveti slikarstvu. Ali život je tražio drugo... Uvijek s radošću, znanje je prenosio na generacije, koje su se mijenjale... U malom vrtu koji okružuje kuću profesora Tricka treperi lišće breza... Tu su i dva stara, razgranala bagrema... U vrtu je nekoliko grmova odcvjetalih jorgovana, dosta voćaka i drugog raslinja, te lijep zeleni bor, koji nesmetano uzrasta u vis... Dolje miriÅ¡e trava u otkosu. Sve to na Äovjeka poetiÄki djeluje, tako da je cijela okolina sliÄna ljetnikovcu, u kojem će odsada odmarati i slikati Äovjek, koji je 35 godina uÄio druge...
Ispred NastavniÄkog zbora i uÄenika s profesorom Trickom oprostio se direktor gimnazije, Vlado Terlecki i Ivan Å iroki, profesor. Ispred Savjeta za prosvjetu i kulturu i Narodnog odbora općine, predsjednik Savjeta, Stjepan Reder, a ispred kotarskog savjeta za prosvjetu i kulturu, te Narodnog odbora kotara, predsjednik Savjeta, Kamenko Marković. Govornici su istakli neumoran rad profesora Tricka i u znak zahvalnosti predali mu pismena priznanja i nagrade Narodnih odbora. UÄenica Vlasta Gregor, oprostila se od svog profesora u ime Älanova likovne sekcije. Od Općinskog vijeća nastavnika, s profesorom Trickom oprostio se nastavnik Milan Marković, izruÄivÅ¡i tom prilikom i dar Općinskog nastavniÄkog vijeća. Tim povodom, Likovna sekcija otvorila je u crtaonici izložbu svojih radova pod rukovodstvom najmlaÄ‘eg sina profesora Tricka, Teodora, koji je poÄetkom ove Å¡kolske godine preuzeo nastavu crtanja."
20. lipnja 1755. godine
Antun Å piÅ¡ić žali se Kraljevskoj komisiji, koja je istraživala uzroke seljaÄkih pobuna u Slavoniji, da su u Bukovici njegovi službenici nesigurni. Kmetovi su ponovno jednoga službenika potjerali iako su po nalogu Komisije najistaknutiji voÄ‘e donjobukovaÄkih seljaka bili pohapÅ¡eni.
27. lipnja 1757. godine
Oko tri sata poslije podne zadesio je Viroviticu snažan potres, koji se ponavljao 54 puta s jaÄim i slabijim pomicanjima tla. NajjaÄi udari desili su se 27. lipnja i 8 srpnja, teÅ¡ko su oÅ¡tećeni novoizgraÄ‘eni franjevaÄki samostan i crkva. Virovitica je bila teÅ¡ko poruÅ¡ena. U Äast zaÅ¡titnika od potresa sv. Emigdija 1759. godine podignuta je zavjetna kapela, s oltarnom slikom koja prikazuje crkvu stradalu od potresa.
28. lipnja 1908. godine
Na kraju Å¡kolske godine 1907-8. bilo je u viÅ¡oj puÄkoj Å¡koli 117 djece, u Å¡egrtskoj Å¡koli 126 Å¡egrta. Od ovih bilo ih je po zanimanju: 5 bravara, 19 brijaÄa, 9 Äizmara, 17 krojaÄa, 14 cipelara. 13 trgovaca, 11 zidara, 7 stolara te po jedan kobasiÄar, kolar, liÄilac, mesar, opanÄar, remenar, sedlar, užar, po dva soboslikara i lonÄara, po tri mlinara, pekara i tesara.
29. lipnja 1919. godine
Održala je ÄŒeÅ¡ka beseda u Virovitici svoju konstituirajuću glavnu skupÅ¡tinu. SkupÅ¡tinu je otvorio Vjekoslav Ružićka koji je izabran za predsjednika. U odbor su izabrani: potpredsjednik JiterniÄka Vjekoslav, tajnik EÄer Ante, blagajnik Brož Franjo, knjižniÄar Blecha Vjekoslav, Kopriva Rude kućni gospodar, Husti Vilim i Maksa Josip ml.