NASLOVNICAKOTAČ POVIJESTI
U sijeÄnju...U veljaÄi...U ožujku...U travnju...U svibnju...U lipnju...U srpnju...U kolovozu...U rujnu...U listopadu...U studenome...U prosincu...
KRONOLOGIJA
13 stoljeće
1234. godina1242. godina1248. godina1269. godinaKolomanova povelja
15 stoljeće
1429. godina1474. godina1479. godina
16 stoljeće
1552. godina1577. godina
17 stoljeće
1620. godina1622. godina1663. godina1684. godina
18 stoljeće
1748. godina1754. godina1755. godina1757. godina1777. godina
19 stoljeće
1837. godina1837. godina1841. godina1857. godina1861. godina1871. godina1874. godina1875. godina1880. godina
20 stoljeće
1908. godina
HISTORIJAT
VirovitiÄki kraj u prapovijestiVirovitica dobiva poveljuKako je Virovitica dobila ime?Virovitica u srednjem vijekuSeljaÄka buna u Donjoj BukoviciTurciNovo doba!
ZANIMLJIVOSTI
Kratke viesti
Domaće viestiMiestne viestiKrijumÄarenje mesomNaÅ¡a rasvjetaNaÅ¡i dopisiNedjeljna kronikaNova kavanaPapir od travePokladeRublje od papiraZanimiv izumRatari i gospodari pozor!
Zgode i nezgode
Čuvajte se jopcaRabijatna babaAutomobilDa je fašnik-kriskindlNesreća uslied prašineOriginalni lovciTruli stupoviProšet u MilanovacNoćni izgredNasanjkali podmitljivog fiškalaŠala i mudrolija
Ozbiljne viesti
Iz Cabunske općineJavna skupÅ¡tinaKako nastaju tiskarske pogrieÅ¡ke?Kao Raci...LieÄniÄki cienikNarodu nikad boljeNeda mu Ä‘avo miraOpćinska sjednica, obdržana 30. listopadaPoÄetkom Å¡koleProkop otoka OÄ‘eniceÅ tetna zakulisna igraÅ to dalje?Mirovina u dobrotvorne svrhe
Iz grada
Dvorac PejaÄevićBolnicaNovi obć. uredO zgradi gimnazijeVeduta Virovitice iz 1684. godine
Korisni savjeti
PeÄenje pekmezaJesenski usjeviNaÅ¡ starineLiek protiv kurjem oku
Pisma
IveÅ¡ piÅ¡eJedan zaboravljeni grobKako sam nasamario virovitiÄku policijuLa Porte...IveÅ¡ Pisarović javljaIveÅ¡ Pisarović kao kazaliÅ¡ni kritiÄarNovogodiÅ¡nja Äestitka svima i svakomeO nedjeljnom poÄinkuObrtnici bez - zaÅ¡tite!Å kolske boliŽelje VirovitiÄkog puka
Mediji o nama
Virovtica - Nova Internet stranicaTragovima minulih vremenaNa webuOsam snimaka prvog "MikeÅ¡a"VirovitiÄka PUSA
FOTO SPOMENAR
Stara ViroviticaStanovnici iz povijestiMostovi i bunariDvoracTragovi starinaNastambeSlike, grafike i predmetiUlice i trgoviLjudiGradnje
SUMARUM
O stranicamaUvjeti korištenjaTko su Mikeši?Kontakt
RSS 
1242. godina

14. listopada - Bela IV, ugarsko-hrvatski kralj izdaje u Virovitici "Datum in villa Vereueca", povelju, kojom podjeljuje i potvrđuje povlastice gradu Samoboru.

16. studenog - Bela IV. izdaje u Virovitici "apud Wereuzha" - "Zlatnu bulu", kojom Zagreb dobiva privilegij slobodnoga kraljevskog grada.

21. studenog - Bela IV. izdaje u Virovitici "Datum in Wereucha", potvrdu, kojom potvrÄ‘uje povelju bana Dionizija o prodaji obavljenoj izmeÄ‘u bratstva Bratila i Jako te župana Abrahama i njegova brata Nikole. Za Zagreb je osobito važna 1242. godina, kada je Gradec dobio povelju "Zlatnu bulu" od kralja Bele IV. Kada je pod pritiskom Mongola i Tatara i njihove pobjede nad ugarskom vojskom 1241. godine na rijeci Å ajo, kralj Bela IV. bio prisiljen bijegom u Hrvatsku potražiti spas, skrasio se i u Zagrebu. TadaÅ¡nji slabo utvrÄ‘eni grad nije izdržao provalu, bijaÅ¡e poruÅ¡en i spaljen kao i sama katedrala. Kralj se sklonio u utvrÄ‘ene dalmatinske gradove i u njima doÄekao mongolsko povlaÄenje iz Hrvatske. Bojeći se novih provala, kralj posebnu pažnju posvećuje obrani zemlje.

SpoznavÅ¡i da mu samo utvrÄ‘eni gradovi mogu pružiti zaÅ¡titu i oprijeti se osvajaÄu, upravo na njima zasniva svoj novi obrambeni sustav, služeći se institutom "kraljevskih i slobodnih gradova". Godine 1242. Bela IV. u Virovitici, svojom ispravom, nazvanom "Zlatna bula" prema dvostrukom zlatnom peÄatu koji joj daje vrhunsku važnost i potvrdnu snagu, podjeljuje ZagrepÄanima na brdu Gradec, mnoge sloboÅ¡tine. Prema legendi, tom je prigodom Bela ostavio gradu i jedan top, pod uvjetom da se svaki dan iz njega puca, kako ne bi zahrÄ‘ao. Tako se griÄki top svaki dan oglaÅ¡ava toÄno u podne, službeno od 1. sijeÄnja 1877. godine.

Sama povelja pisana je crnom tintom na pergamentu visine 460 mm, Å¡irine 575 mm, latinskim jezikom. Pismo je vrlo Äitko (gotiÄka minuskula), a inicijali su bogato iluminirani. Na savinutom dnu pergamenta ovjeÅ¡en je dvostrani zlatni peÄat, promjera 68 mm, debljine 7 mm, a Å¡uplje unutraÅ¡njosti. Avers prikazuje kralja Belu IV. na prijestolju sa svim insignijama, krunom, žezlom i jabukom. Na reversu se nalazi ugarski grb, Å¡tit s dvostrukim križem. Brižno Äuvan stoljećima, taj se temeljni gradski privilegij od 1915. godine, nalazi na pohrani u trezoru Hrvatskog državnog arhiva.

 


Isprintaj | Pročitano: 6129 puta  
Virovitičku povijest perom strpljivo pisao ~ Danijel Reponj,
U knjigu uvezao, narisao i patinu dodao ~ Prostudio.hr.
Sva su prava pridržana. Copyright © Virovtica.com ~ 2008. - 2021.