Prolazeæi Slavonijom i Srijemom, njemaèki putopisac Fridrich Willim von Taube detaljno je opisao izgled Virovitice, za koju, izmeðu ostaloga, kaže da je "gusto naseljeno i živahno trgovište u plodnom i ugodnom kraju".
Pod kraj 18. stoljeæa, Slavonijom i Srijemom putovao je njemaèki putopisac Fridrih Vilim von Taube. Svoja zapažanja i dojmove opisao je u knjizi: "Die beschreibung des Königreiches Slavonien und des Herzogthums Syrmien", koju je 1777. tiskao u Laipzigu. Boravio je u Virovitici i opisao ju je vrlo plastièno i zanimljivo. Dao je vjernu sliku ono što je tada u Virovitici gledao. Vrijedno je taj opis u cijelosti prenijeti jer sadrži dragocjeno svjedoèanstvo:

Virovitica je gusto naseljena i živahno je trgovište u plodnom ugodnom kraju. Južno od Virovitice postoji velika i vinorodna gora, preko koje vodi zemaljska cesta. Ova je cesta tako zapuštena da se tuda noæu ne može putovati bez pogibelji za život. Cesta prolazi preko najvišeg brda, a veoma ma je uska i zaslona, premda su doline s obje strane.

U sredini trgovišta vidi se lijepa konjanièka vojarna, te novosagraðeni veliki franjevaèki samostan, koji ima prekrasnu župnu crkvu dobro ureðenu ljekarnu. Franjevci su i župnici, lijeènici i ljekarnici za Viroviticu i za okolna sela, jer se na daleko i široko ne može naæi nikakve ljekarne i lijeènika ili barem ranarnika.

Virovitica je staro mjesto, jer naðeni spomenici govore da je bilo nastanjeno veæ u rimsko doba. U srednjem je vijeku Virovitica pripadala kraljici udovici Mariji (Taube tu nije dobro obaviješten: i kraljici Mariji i udovici Elizabeti Kumanki, udovici kralja Stjepana V.), koja je tu stanovala, a kasnije grofovima Banfima (Baniæima), dok nisu u Virovitici prevladali Turci. Virovitica je godine 1745. postala glavnim gradom cijele županije, koja je po njoj dobila svoje ime.

U Virovitici se nalazi dobro graðena županijska kuæa, u kojoj stalno boravi i županijski èinovnik. Usred trgovišta leži na povišenu brežuljku jedna stara èetverokutna i poluopustošena tvrða. Ova je okružena širokom ali veæ ispunjenom grabom, pa ima debele zidove i èetiri okrugle jako utvrðene kule na sva èetiri ugla. Varaju se oni, koji misle, da je taj Burg djelo Rimljana. Tomu protuslovi èitava gradnja. Kule su tako velike da je grof Pejaèeviæ u jednoj kuli uredio kapelu, a u drugoj žitnicu za više stotina vagona raznoga žita. Taj Burg daje cijelome trgovištu otmjen izgled, a ugodno djeluje i na sve prolaznike.

Stanovnici Virovitice su svi rimokatolièke vjere. U Virovitici stanuje sadašnji vlastelin Josip grof Pejaèeviæ, koji je stekao velika imanja u Slavoniji. On je svoje vlastelinstvo znatno poboljšao svojom mukom i marljivošæu. Pejaèeviæ je naime mnoge puste zemlje uèinio obradivima. Isušio je moèvare, osnovao nova sela, stanovnici kojih daju desetinu njemu, a ne sveæenstvu. Okolica Virovitice obiluje šumama i moèvarama, ali ima i plodnih njiva, a manje pašnjaka. Tu i tamo nalaze se brežuljci koji su obrasli vinovom lozom pa se dobiva dobro vino. Veæinu žitelja na virovitièkom imanju èine rimokatolici.