Prolazeći Slavonijom i Srijemom, njemački putopisac Fridrich Willim von Taube detaljno je opisao izgled Virovitice, za koju, između ostaloga, kaže da je "gusto naseljeno i živahno trgovište u plodnom i ugodnom kraju".
Pod kraj 18. stoljeća, Slavonijom i Srijemom putovao je njemački putopisac Fridrih Vilim von Taube. Svoja zapažanja i dojmove opisao je u knjizi: "Die beschreibung des Königreiches Slavonien und des Herzogthums Syrmien", koju je 1777. tiskao u Laipzigu. Boravio je u Virovitici i opisao ju je vrlo plastično i zanimljivo. Dao je vjernu sliku ono što je tada u Virovitici gledao. Vrijedno je taj opis u cijelosti prenijeti jer sadrži dragocjeno svjedočanstvo:

Virovitica je gusto naseljena i živahno je trgovište u plodnom ugodnom kraju. Južno od Virovitice postoji velika i vinorodna gora, preko koje vodi zemaljska cesta. Ova je cesta tako zapuštena da se tuda noću ne može putovati bez pogibelji za život. Cesta prolazi preko najvišeg brda, a veoma ma je uska i zaslona, premda su doline s obje strane.

U sredini trgovišta vidi se lijepa konjanička vojarna, te novosagrađeni veliki franjevački samostan, koji ima prekrasnu župnu crkvu dobro uređenu ljekarnu. Franjevci su i župnici, liječnici i ljekarnici za Viroviticu i za okolna sela, jer se na daleko i široko ne može naći nikakve ljekarne i liječnika ili barem ranarnika.

Virovitica je staro mjesto, jer nađeni spomenici govore da je bilo nastanjeno već u rimsko doba. U srednjem je vijeku Virovitica pripadala kraljici udovici Mariji (Taube tu nije dobro obaviješten: i kraljici Mariji i udovici Elizabeti Kumanki, udovici kralja Stjepana V.), koja je tu stanovala, a kasnije grofovima Banfima (Banićima), dok nisu u Virovitici prevladali Turci. Virovitica je godine 1745. postala glavnim gradom cijele županije, koja je po njoj dobila svoje ime.

U Virovitici se nalazi dobro građena županijska kuća, u kojoj stalno boravi i županijski činovnik. Usred trgovišta leži na povišenu brežuljku jedna stara četverokutna i poluopustošena tvrđa. Ova je okružena širokom ali već ispunjenom grabom, pa ima debele zidove i četiri okrugle jako utvrđene kule na sva četiri ugla. Varaju se oni, koji misle, da je taj Burg djelo Rimljana. Tomu protuslovi čitava gradnja. Kule su tako velike da je grof Pejačević u jednoj kuli uredio kapelu, a u drugoj žitnicu za više stotina vagona raznoga žita. Taj Burg daje cijelome trgovištu otmjen izgled, a ugodno djeluje i na sve prolaznike.

Stanovnici Virovitice su svi rimokatoličke vjere. U Virovitici stanuje sadašnji vlastelin Josip grof Pejačević, koji je stekao velika imanja u Slavoniji. On je svoje vlastelinstvo znatno poboljšao svojom mukom i marljivošću. Pejačević je naime mnoge puste zemlje učinio obradivima. Isušio je močvare, osnovao nova sela, stanovnici kojih daju desetinu njemu, a ne svećenstvu. Okolica Virovitice obiluje šumama i močvarama, ali ima i plodnih njiva, a manje pašnjaka. Tu i tamo nalaze se brežuljci koji su obrasli vinovom lozom pa se dobiva dobro vino. Većinu žitelja na virovitičkom imanju čine rimokatolici.