6. prosinca - U izvještaju nadkapetana u Koprivnici, o turskim provalama i nasiljima, posebno se istièu upadi virovitièkih Turaka "Werouitizer Tiirggen". Koprivnièki veliki kapetan, poslao je generalu Trautmansdorfu, izvještaj o provalama i štetama koje su poèinili Turci izmeĂ°u 1621. i 1622. godine na podruèju koprivnièke kapetanije. U tom izvještaju brojna su odvoĂ°enja ljudi, koja su poèinili Turci iz Virovitice. Tako je 6. lipnja 1621. godine jedna turska èeta pod vodstvom harambaša Dejana i Laze, ugrabila tri Vlahinje i kæer vlaškoga popa Vujina iz Malog Poganca, koje su zatim prodali u Peèuhu. Da bi dobio natrag kæer morao je Vujin platiti otkupninu. Sedmoga srpnja iste godine, pod vodstvom vojvode Mitra, Turci su uhvatili tri momka iz Koprivnice koji su straĹľarili kraj Raškoviæa te ih odveli u Viroviticu. Jednoga je uzeo sam vojvoda Mitar, drugoga Istvan Grella, a treæega vojvoda Ivan Begiæ. Nekoliko dana potom Turci su zaskoèili i ubili nekog "rottmeistera" Petriæa, koji je straĹľario u šumi. Ĺ esnaestoga rujna, nedaleko Virja, Turci su uhvatili Janèija iz Virova i volhoveèkog slugu Ivana i odveli ih u Viroviticu. Virovitièki dizdar Hasan­aga, pustio je Janèija na slobodu uz otkupninu.

U istom mjesecu, pod vodstvom vojvode Živka, ubili su haramiju, zvanog Jantol od Save, kod Glogova zdenca, a njegova slugu odveli u Viroviticu, odakle je uspio pobjeæi. Potkraj rujna, dvije turske èete iz Virovitice i Brezovice, ugrabile su petoro djece iz Ludbrega i Slanja, a zatim ih podijeliše medu virovitièke i brezovaèke age. Šestoga listopada, ugrabili su i tri djevojke iz okolice Virja i odveli ih u Viroviticu. Vrlo uspješni u tome, bili su virovitièki Turci i 1622. godine. Dvadesetoga lipnja oteli su troje djece vlaškoga kneza Srðe i prodali ih u Voæin. Petnaestoga srpnja postavili su zasjedu pokraj puta za Topolje kod Koprivnice, saèekali pet Cigana i odveli ih u Viroviticu. Osmoga kolovoza ugrabili su dvoje djece iz Toplice, koju je virovitièki harambaša zatim prodao. Nekoliko dana potom ubili su jednu Vlahinju kad se vraæala iz mlina.

Potkraj kolovoza turska èeta iz Borove (Worowa) nedaleko Virovitice, napala je brata kneza Srðe i ubila ga. Poèetkom rujna oteli su Turci iz Virovitice, dva djeèaka iz sela Muèna, a deset dana potom zajedno s Turcima iz Voæina uhvatili su još sedam osoba iz Koprivnice i podijelili ih medu virovitièke age. Na pljaèke i otimaèine, paleže i odvoðenje ljudi, uzvraæali su Turcima krajišnici ðurðevaèke i koprivnièke kapetanije još veæom mjerom. Zakon oko za oko, zub za zub, sve teže je pogaðao Turke i stanovništvo u okolici Virovitice, pa su u to doba èeste pritužbe budimskih beglerbegova protiv zapovjednika i vojnika ðurðevaèke i koprivnièke kapetanije, zbog povreda i gruboga kršenja mira izmeðu Osmanskog Carstva i Austrije.

Meðu ostalim, beglerbegovi su se žalili palatinu, Nikoli Eszterhazyju na provale, pljaèke i pustošenja, otimaèine i odvoðenje ljudi iz sela i naselja u okolici Virovitice, Brezovice i Novaka. O tim prilikama rjeèito govori takoðer pismo Tome Natulja od 15. srpnja 1644. godine, u kojemu moli zagrebaèkoga biskupa Martina Bogdana da zaštiti stanovnike Vaše i okolice od progonstava i nasilja ðurðevaèkoga kapetana i ostalih vojnih zapovjednika. Sliène nevolje pratile su to stanovništvo i dalje pa je ono, da se održi, bilo prisiljeno davati i plaæati ne samo turskim spahijama, nego i vojnim zapovjednicima u hrvatskoj krajini do osloboðenja ispod osmanske vlasti.