1. kolovoza - Ban Nikola Zrinski javlja Tomi Nadasdyju, da Turci bez prekida opsjedaju Viroviticu. - 2. kolovoza - Viroviticu je zauzela turska vojska, buduæi da zadnji zapovjednik virovitièke utvrde Juraj Brodjanin sa svojih 50 haramija nije mogao ništa uèiniti pred naletom turskih nadmoænih osvajaèa. Virovitica je pripojena Požeškom sandžaku, a središte je i istoimene kapetanije. Primajuæi izvještaje o kretanju turske vojske u blizini granice, naprezao je Nikola Zrinski sve svoje snage da bi ih spremno doèekao. Iz njegova pisma upuæena Petru Kegleviæu, vidi se da je oèekivao da æe Turci udariti na Kostajnicu, Sisak ili Ustilonju. Meðutim, mimo njegova oèekivanja Turci su iznenada provalili u Podravinu, a tome se nitko nije ni nadao. Ulama-paša je krenuo iz Požege prema Virovitici i 30. srpnja je opsjeo. Neposredno zatim, 1. kolovoza, piše Zrinski Nadasdyju da su Turci opsjeli Viroviticu, bijuæi je žestoko topovima. Treæi dan nakon pisma Zrinskoga, javio je krajiški kapetan Luka Sekel de Kovend da je posada u Virovitici predala grad Ulama-paši. Obavijest o padu Virovitice poslao je 6. kolovoza Nikola Zrinski i Tomi Nadasdyiu. Virovitièki grad, posjed Stjepana Banffyja, branio je tada kaštelan Juraj Broðanin s oko pedesetak vojnika. Turci su najprije zauzeli franjevaèki samostan, koji se nalazio ispred samoga grada, odakle su tukli topovima na opkope i trošne gradske zidine. Znajuæi da grad neæe moæi obraniti, Broðanin je hitno zatražio pomoæ od Luke Sekela. Ali prije nego što je tražena pomoæ i mogla stiæi, Broðanin se sa šaèicom branitelja, 2. kolovoza 1552. godine, predao Ulama-paši.
