Najstarije naseobine ljudi na virovitièkom podruèju susreæemo u obližnjem brdskom zaleðu Bilogore. Tu su nedvojbeno obitavali najstariji paleolitski ljudi koji su bili lovci ili sakupljaèi hrane, a kretali su se prostranstvima od brdskih lokaliteta do šumskih lovišta u blizini rijeke Drave. Zimi su odlazili dalje na zapad do svojih peæinskih skloništa u kojima su uz vatru i prikupljene zalihe, èekali da proðe zima. Starije paleolitsko stanovništvo nestalo je relativno brzo, a zamijenilo ga je mlaðe i naprednije neolitsko.
Ta novija populacija bavi se iskljuèivo poljoprivredom i stoèarstvom, a prebivaju u prvim stalnim selištima s malim nastambama u obliku pletara ili busara, koje su èesto poluukopane u zemlju. Na terenu oko današnje Virovitice u vremenu prethistorije, živjela su razna ilirsko panonska plemena, o kojima danas ponešto znamo iskljuèivo preko arheoloških nalaza. Prve sigurnije informacije o ovdašnjim plemenima i naseljima, donose antièki zemljopisci. Tadašnjim panonskim krajolicima oko rijeke Drave dominirale su i dalje, prostrane hrastove šume, i gotovo neprohodne moèvare. U 6. Stoljeæu, u ovdašnje krajeve su poèeli pristizati Slaveni i Avari. Od važnijih dogaðaja koji su se tada zbili, treba spomenuti pobjedu Hrvata nad Avarima, i od tog trenutka na èitavom prostoru savsko-dravskog meðurijeèja, dominiraju Slaveni.
