Najstarije naseobine ljudi na virovitiÄkom podruÄju susrećemo u obližnjem brdskom zaleÄ‘u Bilogore. Tu su nedvojbeno obitavali najstariji paleolitski ljudi koji su bili lovci ili sakupljaÄi hrane, a kretali su se prostranstvima od brdskih lokaliteta do Å¡umskih loviÅ¡ta u blizini rijeke Drave. Zimi su odlazili dalje na zapad do svojih pećinskih skloniÅ¡ta u kojima su uz vatru i prikupljene zalihe, Äekali da proÄ‘e zima. Starije paleolitsko stanovniÅ¡tvo nestalo je relativno brzo, a zamijenilo ga je mlaÄ‘e i naprednije neolitsko.
Ta novija populacija bavi se iskljuÄivo poljoprivredom i stoÄarstvom, a prebivaju u prvim stalnim seliÅ¡tima s malim nastambama u obliku pletara ili busara, koje su Äesto poluukopane u zemlju. Na terenu oko danaÅ¡nje Virovitice u vremenu prethistorije, živjela su razna ilirsko panonska plemena, o kojima danas poneÅ¡to znamo iskljuÄivo preko arheoloÅ¡kih nalaza. Prve sigurnije informacije o ovdaÅ¡njim plemenima i naseljima, donose antiÄki zemljopisci. TadaÅ¡njim panonskim krajolicima oko rijeke Drave dominirale su i dalje, prostrane hrastove Å¡ume, i gotovo neprohodne moÄvare. U 6. Stoljeću, u ovdaÅ¡nje krajeve su poÄeli pristizati Slaveni i Avari. Od važnijih dogaÄ‘aja koji su se tada zbili, treba spomenuti pobjedu Hrvata nad Avarima, i od tog trenutka na Äitavom prostoru savsko-dravskog meÄ‘urijeÄja, dominiraju Slaveni.
